Graditeljska tehnička škola
Bilo je to u jesen 1882. godine. Zagreb se oporavljao od jakog potresa koji je 1880. godine razrušio veći dio tadašnjega grada. Obnova je bila u tijeku, ali je nedostajalo dobrih majstora. Tada je Društvo umjetnika, koje je okupljalo znamenite javne i kulturne osobe Zagreba i Hrvatske, predložilo Kraljevskoj i zemaljskoj vladi Hrvatske, Slavonije i Dalmacije osnivanje obrtne škole u Zagrebu.
Kraljevska i zemaljska vlada je 9. listopada 1882. donijela "Naredbu" kojom se u glavnom gradu Zagrebu ustrojava Obrtna škola.
Nastava u novoosnovanoj Obrtnoj školi započela je 17. studenoga 1882. godine., nakon što je Kraljevska i zemaljska vlada odobrila njezin plan i program rada.
U prvi razred prve školske godine 1882./1883. bilo je upisano 20 učenika: 7 stolara, 7 bravara, 4 klesara i 2 kipara. Kasnijih godina broj učenika je rastao, ali su se uvodila i nova zanimanja za koja je bilo potrebe na tadašnjem tržištu rada.
Druga polovica XIX. stoljeća u znaku je industrijalizacije Hrvatske. Gradovi poput Osijeka, Rijeke, Splita, a posebno Zagreba, postaju središta industrije i počinju oblikovati svoje industrijske kvartove. Otvaranje tvornica doselilo je u gradove nove stanovnike koji grade svoje kuće čime se gradski prostori šire na dotada poljoprivredna područja. Ove promjene utjecale su i na potrebu stručno osposobljenih majstora, a posebno graditeljskih zanimanja. Kako je graditeljstvo tada bilo među najrazvijenijim granama industrije pojavila se potreba otvaranjem posebnog dijela pri Obrtnoj školi koji bi obrazovao graditelje.
28. rujna 1892. godine otvoren je "Tečaj za obrazovanje graditelja" koji je prerastao u Građevnu stručnu školu.
Od "tečaja za graditelje" iz 1892. godine, preko Tehničke srednje škole koja je od 1919. godine imala odjele za visokogradnju i niskogradnju, preko Građevinske tehničke škole 1948. godine koja je započela samostalno obrazovanje građevinskih zanimanja do danas i naše Graditeljske tehničke škole, prošlo je više od jednog stoljeća. Kroz to vrijeme mijenjale su se države i društvena uređenja, nastavni planovi i programi, ali je potreba za kvalitetnim obrazovanjem graditeljskih zanimanja prisutna i danas u izgradnji modernih arhitektonskih zdanja i suvremenih prometnica na putu u Europu.
Zgrada na Dolcu 2 gdje je Obrtna škola djelovala od 1882. do 1883. godine. škola je bila smještena u tzv. Barićevićevoj kući u kojoj se prije nalazila pučka škola.
Zgrada u Ilici 45 u kojoj je Obrtna škola djelovala do 1891. godine. Dvorišni prostor preuredio je za potrebe škole Herman Bolle.
Danas se uz Muzej tu nalazi škola za primijenjenu umjetnost i dizajn.
Zgrada na Trgu Maršala Tita koja je izgrađena prema projektu Hermana Bolla u duhu njemačke renesanse. Zgrada je izgrađena 1888. godine, a otvorena 1891. godine. U njezinom kompleksu nalazila se Obrtna škola s đačkim domom i Muzej za umjetnost i obrt. Obrtna škola, odnosno Tehnička srednja škola u ovoj zgradi djelovale su od otvorenja 1891. do kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Danas se tu nalaze II. i VII. gimnazija.
Zgrada u Križanićevoj ulici 4 gdje je Srednja tehnička, odnosno Građevinska tehnička škola djelovala od 1945. do 1947. godine. Zgradu je izgradio arhitekt Egon Steinman 1934. godine kao školski kompleks, u modernističkom duhu.
Danas je to prostor Tehničke škole Nikola Tesla i X. gimnazije.
Zgrada u Klaićevoj ulici 7 gdje je Građevinska tehnička škola djelovala od 1947. do 1963. godine. Zgrada je izgrađena kao školski prostor 1947. godine.
Prostor zgrade škole dio je školskog kompleksa koji obuhvaća 9 zgrada u kojima su danas smještene 4 srednje škole, Učenički dom i Graditeljsko veleučilište.
Građevinski školski centar izgrađen je 60-ih godina XX. stoljeća prema projektu diplomiranih inženjera arhitekture Ive Kordiša i Grozdana Kneževića.
Maketa današnje škole u Av. V. Holjevca 17.